Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije za razdoblje do 2032. godine

U zdravstvu se svakodnevno prikupljaju i obrađuju velike količine podataka o pacijentima, povijesti bolesti, dijagnostici, terapijama i organizaciji zdravstvenih usluga. Zbog toga je zdravstvo jedno od područja s najvećim potencijalom za primjenu UI-ja, ali i područje u kojem pogreške mogu imati ozbiljne posljedice. Razvoj mora istodobno odgovoriti na pravna, etička, organizacijska i sigurnosna pitanja, osobito na pitanja privatnosti, kvalitete podataka, kliničke validacije, odgovornosti i zadržavanja stručnog nadzora zdravstvenih djelatnika.

U hrvatskim zdravstvenim ustanovama već postoje rješenja koja u određenoj mjeri koriste UI modele, najčešće kao funkcionalni dio certificiranih medicinskih proizvoda ili pilot-projekata pojedinih ustanova. Ulaganja u digitalnu slikovnu dijagnostiku, bolničke informacijske sustave, telemedicinu, robotsku kirurgiju, onkološke podatke i modernizaciju operacijskih i dijagnostičkih jedinica stvaraju osnovu za širu i sustavniju primjenu.

• 4.4.1.Prevencija, rano otkrivanje bolesti i personalizirana dijagnostika+

  Republika Hrvatska će razvijati i uvoditi sustave UI-ja koji podupiru radiologiju, patologiju, citologiju, laboratorijsku medicinu i druga dijagnostička područja. Digitalni radiološki sustavi, suvremeni uređaji za magnetsku rezonanciju i računalnu tomografiju, angiografski i endoskopski sustavi omogućuju primjenu modela za analizu medicinskih slika, uočavanje sumnjivih promjena i prioritizaciju nalaza. Pilot-projekti analize kompjutorizirane tomografije (CT), snimki magnetske rezonancije (MR) i mamografije te uporaba specijaliziranih sustava u programima probira pokazuju mogući smjer daljnjeg razvoja.

  U onkologiji će standardizirani i strukturirani nalazi, Nacionalna onkološka mreža i nacionalne baze podataka omogućiti razvoj modela za praćenje zdravstvenih putanja, procjenu odgovora na terapiju i personaliziranu potporu liječenju. U robotskoj kirurgiji i radioterapiji UI se može koristiti za preciznije planiranje zahvata, konturiranje i adaptivno planiranje terapije, pri čemu nadzor, odluke i izvođenje postupaka ostaju u rukama licenciranih zdravstvenih stručnjaka.

  Cilj je postupno povećavati dostupnost klinički potvrđene dijagnostike potpomognute UI-jem u područjima u kojima ona može povećati točnost nalaza, skratiti vrijeme obrade i smanjiti broj ponovljenih pretraga. Uvođenje će se temeljiti na dokazima o kliničkoj koristi, regulatornoj usklađenosti i procjeni troškova i koristi za zdravstveni sustav.

• 4.4.2.Planiranje kapaciteta i upravljanje zdravstvenim procesima+

  Razvijat će se napredni analitički modeli za predviđanje potrošnje lijekova, potrebe za bolničkim krevetima, opterećenosti hitnih službi, raspoloživosti medicinskog osoblja i drugih ključnih kapaciteta. Digitalizirani bolnički i hitni prijemi, praćenje učinkovitosti sustava, funkcionalna integracija bolnica i razvoj dnevnih bolnica i jednodnevnih kirurgija stvaraju podatkovnu osnovu za bolje planiranje zdravstvene mreže.

  Sustavi za praćenje i sprječavanje nestašica lijekova te digitalizacija puta lijeka i raspodjele jedinične terapije omogućit će UI analitiku potrošnje, predviđanje poremećaja u opskrbi, optimizaciju zaliha i uočavanje neusklađenosti u terapijskim procesima. Povezivanje s Centralnim zdravstvenim informacijskim sustavom (CEZIH) i telemedicinskim sustavima može unaprijediti dostupnost specijalističkih usluga, smanjiti liste čekanja i omogućiti bolje planiranje resursa primarne zdravstvene zaštite.

  Razvijat će se i alati za smanjenje administrativnog opterećenja zdravstvenih djelatnika, uključujući modele Speech-to-Text za izradu nacrta nalaza, otpusnih pisama, anamneza i drugih medicinskih dokumenata. Takvi alati moraju biti prilagođeni hrvatskom medicinskom nazivlju, integrirani u sigurna okruženja i podložni obveznoj provjeri zdravstvenog djelatnika prije uporabe dokumenta.

• 4.4.3.Istraživanje lijekova i analiza kliničkih i genomskih podataka+

  Republika Hrvatska raspolaže potencijalom za korištenje UI-ja u analizi kliničkih baza, onkoloških registara, biomedicinskih slika i genomskih podataka te za razvoj modela koji procjenjuju terapijske ishode, podupiru identifikaciju terapijskih meta i omogućuju pronalaženje novih primjena postojećih lijekova. Automatizirano prikupljanje strukturiranih podataka iz bolničkih informacijskih sustava bit će važan preduvjet za translacijsku medicinu, kliničku farmakologiju i istraživanje lijekova.

  Postojeći inovacijski ekosustavi, uključujući AI4Health.Cro EDIH, mogu poduprijeti provjeru inovativnog koncepta, testiranje prije ulaganja, povezivanje zdravstvenih ustanova s istraživačima i poduzećima te razvoj alata za analizu kliničkih putanja, optimizaciju procesa i farmakoterapijsku analitiku. Takve aktivnosti povezuju područje zdravstva sa S3 prioritetom Personalizirana briga o zdravlju i s razvojem digitalnih proizvoda i platformi.

• 4.4.4.Sigurna i interoperabilna primjena zdravstvenih podataka i UI rješenja+

  Uspostavit će se strogi postupci za provjeru kvalitete, kliničku validaciju i praćenje medicinskih UI sustava, kao i standardi interoperabilnosti između zdravstvenih informacijskih sustava. Obrada zdravstvenih podataka provodit će se u skladu s propisima o zaštiti podataka, medicinskim proizvodima, Aktom o UI-ju i Uredbom (EU) 2025/327. Posebna će se pozornost posvetiti kibernetičkoj sigurnosti, upravljanju pristupom, praćenju uporabe podataka i osiguranju da se UI koristi kao alat za potporu odlučivanju, a ne kao autonomna zamjena za zdravstvenog stručnjaka.

  U prvom provedbenom razdoblju uspostavit će se nacionalno sigurno okruženje za obradu zdravstvenih podataka na CDU-u kao dijeljena infrastruktura za sekundarnu uporabu podataka i buduće europske podatkovne prostore. Ono će stvoriti preduvjete za zakonit i kontroliran razvoj, testiranje i validaciju Ui rješenja. Dodatne kliničke i organizacijske primjene uvodit će se postupno, prema spremnosti zdravstvenih ustanova, kvaliteti podataka, regulatornim zahtjevima i osiguranom financiranju.

Primjena UI-ja u industriji ključna je za povećanje produktivnosti, modernizaciju proizvodnje, učinkovitije korištenje energije i materijala te razvoj proizvoda i usluga veće dodane vrijednosti. Za hrvatsko gospodarstvo, u kojem prevladavaju MSP-ovi, poseban je izazov omogućiti pristup stručnom znanju, podacima, računalnim kapacitetima, testnim okruženjima i financiranju potrebnima za prijelaz od pojedinačnih pilot-projekata prema primjeni u proizvodnom okruženju.

Industrijska primjena UI-ja nadovezuje se na ulaganja u digitalizaciju, automatizaciju i robotizaciju te povezuje više tematskih područja S3. UI može poduprijeti transformaciju tradicionalnih proizvodnih djelatnosti, ali i razvoj domaćih digitalnih proizvoda, ugrađenih sustava, specijaliziranog softvera, senzora, poluvodičkih tehnologija i industrijskih platformi namijenjenih domaćem i međunarodnom tržištu. Pri izradi Nacionalnog plana uzet je u obzir nacrt Nacionalnog plana za razvoj industrije Republike Hrvatske za razdoblje od 2027. do 2034. godine radi usklađivanja prioriteta razvoja i primjene UI-ja s budućim smjerovima nacionalne industrijske politike.

• 4.5.1.Pametna, fleksibilna i sigurna proizvodnja+

  U proizvodnim procesima UI će se koristiti za analizu podataka sa strojeva, senzora i proizvodnih linija, rano otkrivanje odstupanja, optimizaciju parametara proizvodnje i prediktivno održavanje opreme. Računalni vid omogućit će automatiziranu kontrolu kvalitete i prepoznavanje nedostataka, a digitalni blizanci simuliranje proizvodnih scenarija prije njihove primjene u stvarnom okruženju.

  UI će podupirati robotiku i suradnju čovjeka i stroja u poslovima koji su ponavljajući, fizički zahtjevni ili rizični. Primjena mora biti usmjerena na povećanje sigurnosti i kvalitete rada, uz odgovarajuću prilagodbu radnih mjesta, razvoj kompetencija zaposlenika i jasno upravljanje odgovornošću. U industrijskim i operativno-tehnološkim okruženjima kibernetička sigurnost mora biti ugrađena u arhitekturu rješenja od početka, osobito kada su proizvodni sustavi povezani s dobavljačima, oblakom ili udaljenim uslugama održavanja.

• 4.5.2.Učinkovito korištenje energije, materijala i resursa+

  UI modeli omogućit će preciznije praćenje i optimizaciju potrošnje energije, vode, sirovina i drugih resursa u proizvodnji. Analizom proizvodnih parametara mogu se smanjiti škart, otpad i neplanirani zastoji te poboljšati iskorištenje opreme. Povezivanje industrijskih podataka s energetskim i okolišnim pokazateljima poduprijet će upravljanje ugljičnim otiskom, primjenu načela kružnoga gospodarstva i ispunjavanje sve složenijih zahtjeva kupaca i lanaca vrijednosti u pogledu održivosti.

  Poseban potencijal postoji u energetski intenzivnim djelatnostima, preradi hrane, drva i materijala te proizvodnji u kojoj mala poboljšanja procesa mogu donijeti značajne uštede. UI može pomoći i u planiranju proizvodnih serija, kombiniranju narudžbi i raspoređivanju opreme kako bi se istodobno smanjili troškovi, rokovi i potrošnja resursa.

• 4.5.3.Lanci opskrbe, industrijska logistika i otpornost+

  Upravljanje lancima opskrbe sve se više oslanja na pravodobne podatke o potražnji, zalihama, transportu, dobavljačima i vanjskim rizicima. UI će se koristiti za predviđanje potražnje, optimizaciju zaliha i nabave, otkrivanje poremećaja, procjenu pouzdanosti dobavnih pravaca te bolje povezivanje proizvodnje, skladištenja i transporta. Time se povećava otpornost poduzeća na sezonalnost, geopolitičke i tržišne poremećaje te nagle promjene cijena i dostupnosti sirovina.

  Razvoj praćenja proizvoda i materijala, osobito u prehrambenoj, farmaceutskoj, drvnoj i drugim reguliranim industrijama, omogućit će bržu identifikaciju problema kvalitete i pouzdanije dokazivanje podrijetla i održivosti. Za takve primjene bit će važni standardizirani podaci i interoperabilnost između poduzeća, javnih registara i europskih podatkovnih prostora.

• 4.5.4.Razvoj proizvoda, usluga i poslovnih modela veće dodane vrijednosti+

  UI će se koristiti u dizajnu i razvoju proizvoda, simulacijama, virtualnom prototipiranju, personaliziranoj i maloserijskoj proizvodnji te integraciji digitalnih usluga u fizičke proizvode. Poseban potencijal imaju hrvatska poduzeća koja razvijaju industrijski softver, analitičke platforme, senzorske sustave, rješenja računalnog vida, robotiku, ugrađene UI sustave i specijalizirane modele za pojedina industrijska područja.

  Povezivanje UI-ja s naprednom elektronikom, poluvodičkim tehnologijama, računalstvom na rubu mreže i industrijskim podatkovnim prostorima može otvoriti mogućnosti sudjelovanja u europskim lancima vrijednosti. Takav razvoj treba biti usmjeren prema proizvodima i uslugama koji se mogu skalirati i izvoziti, a ne samo prema jednokratnoj digitalizaciji pojedinog procesa.

• 4.5.5.Potpora industrijskoj primjeni i prijelazu od pilota prema skaliranju+

  Poduzećima će se omogućavati stručna i savjetodavna podrška, testiranje prije ulaganja, pristup istraživačkoj i računalnoj infrastrukturi, suradnja sa istraživačkim organizacijama te financijski instrumenti prilagođeni različitim fazama razvoja. DIH-ovi i EDIH-ovi imat će važnu ulogu u procjeni digitalne zrelosti, odabiru slučajeva uporabe, izradi provjera koncepta i povezivanju s pružateljima tehnologije.

  Prvi akcijski plan uspostavlja horizontalni portfelj instrumenata za istraživanje, razvoj, inovacije i transfer tehnologije, ciljane vaučere za MSP-ove, financiranje startup i scale-up poduzeća, kreditne i jamstvene instrumente, GovTech i inovativnu javnu nabavu te uključivanje hrvatskih dionika u strateške europske projekte i lance vrijednosti za UI i poluvodičke tehnologije. Ti instrumenti nisu ograničeni na jednu industriju, nego će omogućiti razvoj projekata u djelatnostima u kojima postoji jasna poslovna potreba, podatkovna i tehnološka spremnost te mogućnost mjerljivog povećanja produktivnosti i konkurentnosti.

UI postaje važan alat za zaštitu informacijskih sustava, kritične infrastrukture i stanovništva, ali istodobno stvara nove ranjivosti i može pojačati postojeće prijetnje. Nacionalni pristup zato mora istodobno obuhvatiti uporabu UI-ja za sigurnost, sigurnost UI sustava te zaštitu od zlonamjerne uporabe UI-ja. Razvoj i primjena UI rješenja u ovom području provodit će se u okviru postojećeg europskog i nacionalnog sustava kibernetičke sigurnosti i otpornosti, osobito Direktive NIS 2, Zakona o kibernetičkoj sigurnosti, Direktive (EU) 2022/2557 te Akta o kibernetičkoj otpornosti, u skladu s njihovim područjem primjene. Ovo se područje izravno povezuje sa S3 prioritetom Sigurnost i dvojna namjena – svijest, prevencija, odgovor i sanacija, kao i s posebnim ciljevima Nacionalnog plana koji se odnose na infrastrukturu, podatke, zakonitost i kompetencije. Aktivnosti u području kibernetičke sigurnosti povezane s razvojem i primjenom UI-ja usklađivat će se sa Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti (NN 14/24), Nacionalnim planom kibernetičke sigurnosti od 2027. do 2031. godine i pripadajućim akcijskim planom, kako bi se osigurala komplementarnost mjera i izbjeglo njihovo preklapanje.

• 4.6.1.UI za kibernetičku sigurnost i zaštitu kritične infrastrukture+

  UI postaje važan alat za zaštitu informacijskih sustava, kritične infrastrukture i stanovništva, ali istodobno stvara nove ranjivosti i može pojačati postojeće prijetnje. Nacionalni pristup zato mora istodobno obuhvatiti uporabu UI-ja za sigurnost, sigurnost UI sustava te zaštitu od zlonamjerne uporabe UI-ja. Razvoj i primjena UI rješenja u ovom području provodit će se u okviru postojećeg europskog i nacionalnog sustava kibernetičke sigurnosti i otpornosti, osobito Direktive NIS 2 i Zakona o kibernetičkoj sigurnosti, Direktive (EU) 2022/2557 o otpornosti kritičnih subjekata i Zakona o kritičnoj infrastrukturi te, u odnosu na proizvode s digitalnim elementima, Akta o kibernetičkoj otpornosti. Ovo se područje izravno povezuje sa S3 prioritetom Sigurnost i dvojna namjena – svijest, prevencija, odgovor i sanacija, kao i s posebnim ciljevima Nacionalnog plana koji se odnose na infrastrukturu, podatke, zakonitost i kompetencije.

  Posebna će se pozornost posvetiti sustavima kritične infrastrukture u energetici, prometu, zdravstvu, vodoopskrbi, komunikacijama i javnim digitalnim uslugama. U operativno-tehnološkim sustavima, uključujući Supervisory Control and Data Acquisition (SCADA) okruženja, UI može pomoći u otkrivanju odstupanja i ranom upozoravanju na kvarove ili sigurnosne incidente. Takva UI rješenja moraju biti otporna, segmentirana i sposobna nastaviti siguran rad u slučaju prekida komunikacije ili kompromitacije dijela sustava.

• 4.6.2.Javna sigurnost, upravljanje krizama i otpornost+

  UI može poduprijeti policijske, granične, carinske, vatrogasne, službe civilne zaštite i druge sigurnosne službe u analizi velikih količina podataka, prepoznavanju obrazaca, upravljanju dojavama, procjeni rizika i raspoređivanju resursa. Moguće primjene uključuju analizu prijava i poziva, potporu operativnom planiranju, prepoznavanje incidenata u prometu i javnom prostoru, traganje i spašavanje te bržu procjenu posljedica požara, poplava, potresa i drugih katastrofa.

  Primjena u policijskim i drugim sigurnosnim poslovima provodit će se isključivo na jasnoj pravnoj osnovi, uz strogo poštivanje načela nužnosti, proporcionalnosti, zaštite osobnih podataka, zabrane diskriminacije i ljudskog nadzora. UI sustavi neće zamjenjivati ovlaštene službenike u donošenju odluka koje proizvode pravne učinke, nego će služiti kao potpora analizi i operativnom radu. Posebno će se procjenjivati rizici povezani s biometrijom, profiliranjem i obradom osjetljivih podataka.

• 4.6.3.Sigurnost i otpornost UI sustava+

  UI sustavi mogu biti izloženi manipulaciji ulaznim podacima, trovanju podataka za treniranje, krađi modela, neovlaštenoj izmjeni, curenju povjerljivih informacija i kompromitaciji softverskog ili hardverskog dobavnog lanca. Zbog toga će se sigurnost ugrađivati u cijeli životni ciklus sustava: od odabira i pripreme podataka, razvoja i testiranja modela do uvođenja, nadzora, održavanja i povlačenja iz uporabe. Posebna će se pozornost posvetiti zaštiti integriteta, povjerljivosti, kvalitete i sljedivosti podataka koji se koriste za treniranje, validaciju i testiranje modela te sprječavanju neovlaštene izmjene podataka, modela i njihovih ključnih komponenti.

  Za sustave od javnog i sigurnosnog interesa uspostavit će se pravila upravljanja identitetima i pristupom, evidentiranja aktivnosti, odvajanja razvojnih i produkcijskih okruženja, upravljanja ranjivostima, sigurnosnog testiranja i reagiranja na incidente. Potrebni su i planovi kontinuiteta poslovanja, sigurnosne kopije, mogućnost povratka na prethodnu verziju modela i jasno određena odgovornost za sigurnosne odluke. Sigurnosni i operativni rizici UI sustava kontinuirano će se pratiti i procjenjivati tijekom njihova životnog ciklusa, uključujući promjene performansi, pojavu novih ranjivosti i rizike koji proizlaze iz ovisnosti o vanjskim komponentama i uslugama. Pri nabavi modela i usluga procjenjivat će se pouzdanost dobavljača, mjesto obrade podataka, ovisnost o vanjskim platformama i mogućnost neovisnog nadzora.

• 4.6.4.Prijetnje pojačane uporabom UI-ja i zaštita informacijskog prostora+

  Generativni i drugi UI alati mogu se zloupotrijebiti na mnoge i trenutačno nepredvidive maliciozne i nelegalne aktivnosti, uključujući i za automatizirane kibernetičke napade, sofisticirane (spear) phishing kampanje, prijevare, krađu identiteta, izradu zlonamjernog sadržaja i prilagodbu napada pojedinim korisnicima ili organizacijama. Sintetički audiovizualni sadržaj i deepfake tehnologije povećavaju rizik manipulacije identitetom, ugrožavanja ugleda, financijskih prijevara, narušavanja integriteta informacijskog prostora, a potencijalno ne samo sigurnosti već i stabilnosti Republike Hrvatske i njezine samostalnosti i demokracije te ustavno-pravnog poretka.

  Odgovor će uključivati jačanje kapaciteta za otkrivanje sintetičkog sadržaja i obrazaca koordiniranog zlonamjernog djelovanja, razvoj protokola za provjeru autentičnosti i brzo postupanje, suradnju javnih tijela, istraživačkih organizacija, medija i privatnog sektora te povećanje UI i medijske pismenosti građana. Pritom treba očuvati slobodu izražavanja i izbjeći mjere koje bi bez jasne pravne osnove ograničavale zakonitu komunikaciju.

• 4.6.5.Dvojna namjena, kontrola izvoza, europska i saveznička suradnja+

  Tehnologije UI-ja, senzori, poluvodiči, robotika, autonomni sustavi i napredna analitika često imaju civilnu i sigurnosnu odnosno dvojnu namjenu. Republika Hrvatska će poticati odgovoran razvoj takvih tehnologija, povezivanje istraživačkih i industrijskih kapaciteta te sudjelovanje u europskim programima i lancima vrijednosti, uz poštivanje propisa o kontroli izvoza, zaštiti klasificiranih podataka i drugih primjenjivih sigurnosnih zahtjeva. Na robu s dvojnom namjenom, uključujući, gdje je primjenjivo, programska rješenja i tehnologiju povezanu s UI-jem, primjenjuje se Uredba (EU) 2021/821 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o uspostavi režima Unije za kontrolu izvoza, brokeringa, tehničke pomoći, provoza i prijenosa robe s dvojnom namjenom (preinaka), kao i obveze koje proizlaze iz međunarodnih režima kontrole izvoza u kojima Republika Hrvatska sudjeluje. Pojedini modeli UI-ja, programska podrška i pripadajuća tehnologija mogu, ovisno o svojim obilježjima i namjeni, biti obuhvaćeni tim režimom, zbog čega će se istraživačkoj zajednici i poduzećima osiguravati pravodobno informiranje o primjenjivim obvezama.

  Europska suradnja u području naprednih tehnologija i obrambene industrije ostvaruje se i kroz instrumente Europske unije. Republika Hrvatska podupirat će uključivanje domaćih istraživačkih organizacija i poduzeća u Europski fond za obranu, uspostavljen Uredbom (EU) 2021/697 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o uspostavi Europskog fonda za obranu i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2018/1092, te u Program za europsku obrambenu industriju, uspostavljen Uredbom (EU) 2025/2643 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2025. o uspostavi Programa za europsku obrambenu industriju i okvira mjera za osiguravanje pravodobne dostupnosti obrambenih proizvoda i opskrbe njima (Uredba EDIP). Sudjelovanje u tim instrumentima razvijat će se usklađeno sa Strategijom za europsku obrambenu industriju (EDIS) i nacionalnim prioritetima razvoja obrambenih i tehnoloških kapaciteta.

  Kao članica Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO), Republika Hrvatska u području sigurnosne i tehnološke suradnje sudjeluje u relevantnim savezničkim okvirima, uključujući NATO-ovu Strategiju za umjetnu inteligenciju, usvojenu 2021. i revidiranu 2024. godine, te šest načela odgovorne uporabe umjetne inteligencije u obrani – zakonitost, odgovornost i polaganje računa, objašnjivost i sljedivost, pouzdanost, upravljivost i ublažavanje pristranosti. Suradnja se ostvaruje i kroz Odbor za podatke i umjetnu inteligenciju (DARB), dok inovacijski mehanizmi Saveza, uključujući DIANA-u i NATO Innovation Fund, mogu poduprijeti povezivanje hrvatskih istraživačkih, inovacijskih i gospodarskih kapaciteta sa savezničkim inovacijskim ekosustavom.

  Vojna uporaba umjetne inteligencije nije predmet ovoga Nacionalnog plana. Pitanja razvoja i uporabe UI-ja isključivo u vojne i obrambene svrhe ili svrhe nacionalne sigurnosti, na koja se u skladu s člankom 2. stavkom 3. Akta o UI-ju ne primjenjuje taj Akt, uređuju se u zasebnom strateškom i normativnom okviru i u nadležnosti tijela nadležnih za obranu i nacionalnu sigurnost, osobito u skladu sa Strategijom nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske (NN 73/17), Strategijom obrane Republike Hrvatske (NN 104/25) i drugim relevantnim dokumentima. Republika Hrvatska prati razvoj međunarodnih pravnih i političkih okvira za odgovornu vojnu uporabu umjetne inteligencije i autonomnih sustava, uključujući rad skupine vladinih stručnjaka u okviru Konvencije o određenom konvencionalnom oružju, rasprave u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda te druge relevantne međunarodne inicijative..

  U prvom provedbenom razdoblju naglasak je na podizanju razine kibernetičke sigurnosti nacionalne UI infrastrukture i provedbi odabranih UI rješenja u operativnim policijskim procesima, uz horizontalni doprinos mjera upravljanja podacima, nacionalnog okvira za upravljanje UI-jem i regulatornog izoliranog okruženja. Daljnje mjere za zaštitu kritične infrastrukture, upravljanje krizama, otpornost UI sustava i suzbijanje prijetnji pojačanih uporabom UI-ja razrađivat će se kroz sljedeće akcijske planove u suradnji s nadležnim tijelima.

Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, veterinarstvo, lovstvo, prehrambena i drvna industrija raspolažu velikim brojem proizvodnih, okolišnih, prostornih i upravnih podataka. UI može pridonijeti preciznijem upravljanju prirodnim resursima, optimizaciji proizvodnje, smanjenju troškova i gubitaka, sigurnosti hrane te većoj otpornosti na klimatske i tržišne rizike. U ovim je djelatnostima važno da UI rješenja budu praktična, dostupna i prilagođena malim proizvođačima i različitim regionalnim uvjetima.

Područje se izravno povezuje sa S3 prioritetima Održiva i kružna hrana te Prilagođeni i integrirani proizvodi od drva, a digitalne platforme, senzorski sustavi i analitika čine njegovu horizontalnu tehnološku osnovu.

• 4.7.1.Precizna poljoprivreda i upravljanje usjevima i resursima+

  Razvijat će se UI modeli za precizno upravljanje vegetacijom, štetnicima, bolestima, vodnim resursima i korištenjem gnojiva i zaštitnih sredstava. Postojeći sustavi, uključujući eSavjetnik i AKIS, koji objedinjuju agroklimatske podatke, upozorenja i stručne informacije, mogu se nadograditi podacima o tlu, povijesnim prinosima, evidencijama proizvođača, satelitskim snimkama i senzorskim mjerenjima. Time će se omogućiti personalizirane preporuke, analiza višegodišnjih trendova i pravodobna upozorenja na rizike.

  Platforma pametne poljoprivrede treba povezati podatke o zemljištu, meteorološkim uvjetima, štetnicima, sredstvima za zaštitu bilja i proizvodnji te omogućiti njihovu sigurnu uporabu u analitici i UI modelima. Digitalni blizanci parcela, nasada ili proizvodnih sustava mogu poduprijeti simuliranje scenarija proizvodnje, planiranje navodnjavanja i procjenu učinka različitih odluka prije njihove primjene na terenu.

• 4.7.2.Planiranje proizvodnje i upravljanje poljoprivrednim i biološkim resursima+

  UI će se koristiti za predviđanje proizvodnih trendova, rizika bolesti, potreba za resursima i optimalne raspodjele kapaciteta u biljnoj i stočarskoj proizvodnji, veterinarstvu, ribarstvu i akvakulturi. Analitika može poduprijeti upravljanje državnim poljoprivrednim zemljištem, planiranje veterinarskih aktivnosti, praćenje zdravlja životinja i učinkovitije usmjeravanje stručnih i savjetodavnih službi.

  U ribarstvu i akvakulturi UI može pomoći u praćenju okolišnih uvjeta, procjeni biomase, planiranju hranidbe, ranom otkrivanju bolesti i održivom upravljanju ribolovnim resursima. U lovstvu i upravljanju divljači mogu se povezivati podaci s terena, snimke i prostorni podaci radi praćenja populacija i smanjenja šteta.

• 4.7.3.Sigurnost hrane, praćenje i održiva prerada+

  UI može unaprijediti kontrolu kvalitete i sigurnosti hrane, rano prepoznavanje rizika u proizvodnim i opskrbnim lancima, praćenje sirovina i proizvoda te optimizaciju prerade, pakiranja i distribucije. Analizom podataka iz proizvodnje i tržišta moguće je preciznije planirati količine, smanjiti gubitke hrane i bolje povezati primarnu proizvodnju s prerađivačkim kapacitetima i potražnjom.

  Razvoj održivih i kružnih prehrambenih sustava zahtijeva povezivanje podataka o sirovinama, nusproizvodima, otpadu i potrošnji resursa. UI može pomoći u pronalaženju mogućnosti ponovne uporabe i prerade, optimizaciji logistike te razvoju proizvoda veće dodane vrijednosti.

• 4.7.4.Šumarstvo, drvna industrija i bioekonomija+

  U šumarstvu će se UI koristiti za analizu satelitskih i zračnih snimaka, inventarizaciju šuma, praćenje zdravstvenog stanja, rano otkrivanje štetnika i bolesti te procjenu rizika od požara. Povezivanje prostornih, klimatskih i gospodarskih podataka može unaprijediti planiranje sječe, obnove i zaštite šumskih ekosustava.

  U drvnoj industriji UI može poduprijeti optimizaciju rezanja i iskorištenja materijala, automatiziranu kontrolu kvalitete, projektiranje prilagođenih proizvoda, prediktivno održavanje i razvoj novih proizvoda povezanih s digitalnim uslugama. Time se povezuju resursna učinkovitost, dizajn, napredna proizvodnja i S3 prioritet Prilagođeni i integrirani proizvodi od drva.

• 4.7.5.Uvjeti za širu primjenu+

  Šira primjena ovisit će o kvaliteti i interoperabilnosti javnih i privatnih podataka, dostupnosti širokopojasne i senzorske infrastrukture u ruralnim područjima, jasnim pravilima pristupa podacima te povjerenju proizvođača. Rješenja trebaju biti jednostavna za uporabu, ekonomski opravdana i dostupna različitim veličinama gospodarstava, uz mogućnost savjetodavne i tehničke podrške.

  Prvi akcijski plan ne sadrži zasebnu sektorsku mjeru za poljoprivredu, hranu i šumarstvo, ali poduzeća i istraživačke organizacije iz tih područja mogu koristiti horizontalne instrumente za istraživanje, inovacije, vaučere, DIH/EDIH usluge i financiranje. Posebne sektorske mjere razradit će se kada budu pripremljeni projekti, utvrđeni nositelji i osigurani podaci i financiranje.

Energetska tranzicija, zaštita okoliša i prilagodba klimatskim promjenama oslanjaju se na velike količine vremenskih, prostornih, senzorskih, infrastrukturnih i tržišnih podataka. UI može povezati te izvore, omogućiti preciznije prognoze, optimizirati rad sustava i poduprijeti ranije prepoznavanje rizika. Istodobno, energetski i okolišni sustavi dio su kritične infrastrukture te zahtijevaju visoku razinu fizičke, kibernetičke i operativne otpornosti.

• 4.8.1.Optimizacija proizvodnje i integracije obnovljivih izvora energije+

  Uvodit će se UI modeli koji povezuju meteorološke podatke, podatke iz vjetroelektrana, solarnih, hidroenergetskih i drugih sustava te predikcije potrošnje kako bi se povećala stabilnost elektroenergetskog sustava i učinkovitije upravljalo proizvodnjom iz obnovljivih izvora. Modeli mogu simulirati scenarije proizvodnje, oscilacije u mreži, rad mikromreža, skladištenje energije i fleksibilnu potrošnju te tako pridonijeti boljem iskorištenju obnovljivih izvora i sigurnosti opskrbe.

  Razvoj takvih sustava mora biti praćen sigurnom razmjenom podataka, segmentacijom mreža, kontrolom pristupa i nadzorom integriteta podataka. UI modeli koji upravljaju proizvodnjom ili fleksibilnošću potrošnje moraju biti otporni na manipulaciju podacima, kibernetičke napade i prekide komunikacije, osobito u uvjetima visokog udjela decentraliziranih izvora.

• 4.8.2.Pametne mreže, prediktivno održavanje i upravljanje energetskim sustavom+

  UI rješenja koristit će se za detekciju kvarova, analizu anomalija, optimizaciju naponskih razina, predviđanje zagušenja i inteligentno upravljanje opterećenjem. Na energetskim objektima, plinovodima, naftovodima, vrelovodima i drugim sustavima modeli za prediktivno održavanje analizirat će vibracije, temperaturu, opterećenje i druge parametre kako bi se kvarovi prepoznali prije nastanka većih posljedica.

  Prediktivna analitika može poduprijeti planiranje potrošnje industrijskih korisnika, kućanstava i javnog sektora, upravljanje javnom rasvjetom i energetskom učinkovitošću zgrada te razvoj tržišnih i netržišnih scenarija. Posebna vrijednost UI-ja je u brzoj obradi velikog broja podataka iz SCADA sustava, senzora i meteoroloških izvora, čime se povećava otpornost sustava i omogućuje dugoročnije planiranje investicija.

  Rast podatkovnih centara i računalnih kapaciteta za UI povećavat će potražnju za električnom energijom i potrebu za stabilnim napajanjem. Planiranje digitalne infrastrukture zato će se povezivati s energetskom učinkovitošću, raspoloživim kapacitetima mreže, obnovljivim izvorima, otpadnom toplinom i planovima kontinuiteta opskrbe.

• 4.8.3.Praćenje bioraznolikosti, staništa i okolišnih rizika+

  Napredni UI modeli razvijat će se za praćenje bioraznolikosti, staništa i okolišnih pritisaka, oslanjajući se na postojeće baze i sustave, uključujući BioAtlas, okolišne evidencije, prostorne podatke i podatke daljinskih istraživanja. Modeli mogu povezivati opažanja vrsta s intenzitetom zahvata, istraživačkim naporom, prostorom i vremenom te prikazivati trendove kroz karte, prostorne analize i scenarije budućeg stanja.

  UI će omogućiti brže prepoznavanje neuobičajenih pojava, poput naglog pada broja opažanja, promjena u staništima ili rasta pritisaka u određenom području. Time se može ubrzati definiranje mjera očuvanja i obnove, poboljšati procjena učinkovitosti postojećih mjera te osigurati kvalitetnija podloga za prostorno planiranje, upravljanje zahvatima i ulaganja.

• 4.8.4.Vode, otpad i kružno gospodarstvo+

  U upravljanju vodama UI će se koristiti za optimizaciju vodoopskrbnih mreža, smanjenje gubitaka i prediktivno održavanje crpki, ventila i cjevovoda. Povezivanje nadzornih, meteoroloških i senzorskih podataka omogućit će prepoznavanje anomalija, predviđanje kvarova i optimizaciju potrošnje energije u gotovo stvarnom vremenu.

  U gospodarenju otpadom i razvoju kružnoga gospodarstva UI alati mogu povezivati podatke iz komunalnih sustava, industrijske proizvodnje, nadzornih aplikacija i registara. Primjene uključuju optimizaciju ruta prikupljanja otpada, procjenu tokova materijala, detekciju nepravilnosti u odlaganju, automatizirano razvrstavanje i pronalaženje mogućnosti ponovne uporabe i recikliranja. Virtualni asistenti mogu građanima i obveznicima pružati jasne upute za pravilno korištenje informacijskih sustava i ispunjavanje obveza.

• 4.8.5.Klimatski rizici, požari i prilagodba klimatskim promjenama+

  Razvijat će se specijalizirani UI modeli za predviđanje poplava, suša, toplinskih valova, požara, obalnih ugroza i drugih klimatskih pojava. Modeli će povezivati podatke meteoroloških i hidroloških postaja, satelita, senzora u okolišu, infrastrukturnih sustava, poljoprivrednih baza i klimatskih scenarija. Automatizirana detekcija promjena omogućit će prepoznavanje ranih znakova ugroze, prostornu analizu i modeliranje lokalnih i nacionalnih učinaka.

  U upravljanju požarima UI može analizirati meteorološke podatke, vegetaciju, satelitske snimke i senzorske mreže radi procjene rizika, otkrivanja žarišta i predviđanja dinamike širenja. Takvi sustavi trebaju podupirati operativne službe, civilnu zaštitu i lokalne jedinice, uz jasno definirane protokole za provjeru podataka i donošenje odluka.

  U prvom akcijskom planu nisu predviđene zasebne sektorske mjere za energetiku, okoliš i klimu. Njihov razvoj u prvom razdoblju podupirat će horizontalna ulaganja u infrastrukturu, podatke, kibernetičku sigurnost, istraživanje i inovacije. Sektorske mjere uvrštavat će se u sljedeće akcijske planove prema pripremljenosti projekata, strateškoj važnosti i dostupnosti financiranja.

Prometni sustav obuhvaća cestovni, željeznički, pomorski, riječni i zračni promet te generira velike količine podataka iz kamera, senzora, vozila, infrastrukture, navigacijskih i upravljačkih sustava. UI može povećati sigurnost i protočnost, unaprijediti održavanje infrastrukture, optimizirati javni prijevoz i logistiku te bolje povezati različite oblike mobilnosti. Primjena se izravno povezuje sa S3 prioritetom Pametan i zeleni promet.

• 4.9.1.Inteligentno upravljanje prometom i sigurnost+

  Republika Hrvatska će postupno uvoditi UI sustave za nadzor, predikciju i upravljanje prometnim tokovima u urbanim i međugradskim prometnicama. Sustavi koji na temelju kamera i senzora prate gustoću prometa, prepoznaju incidente i optimiziraju rad semafora mogu se nadograditi prediktivnim modelima koji povezuju prometne podatke, vremenske uvjete, sezonalnost turizma i događaje u stvarnom vremenu kako bi se spriječili zastoji i povećala protočnost.

  UI će podupirati automatsko prepoznavanje opasnih situacija, poput naglog kočenja, vožnje u suprotnom smjeru, prelaska u nedopuštenu traku ili drugih rizičnih ponašanja, te slanje upozorenja centrima za upravljanje prometom i hitnim službama. Uporaba videonadzora i drugih senzora provodit će se uz jasnu pravnu osnovu, zaštitu osobnih podataka, sigurnost sustava i ograničenje obrade na svrhu za koju je uvedena.

  U željezničkom sustavu UI se može koristiti za nadzor tunela, mostova, pružnih prijelaza, sustava napajanja i kritičnih komponenti vlakova te prediktivno održavanje. U pomorstvu i unutarnjoj plovidbi napredna analitika može poduprijeti nadzor plovidbe, identifikaciju opasnih situacija, traganje i spašavanje te sigurnije upravljanje kritičnim plovnim sektorima. U zračnom prometu UI može poduprijeti predviđanje kašnjenja, optimizaciju rasporeda i održavanje, uz poštivanje međunarodnih sigurnosnih pravila.

• 4.9.2.Javni prijevoz i integrirana mobilnost+

  UI će se koristiti za planiranje pouzdanijeg javnog prijevoza, optimizaciju voznih redova, prilagodbu linija stvarnom broju putnika i dinamičko upravljanje kapacitetom autobusa, tramvaja, vlakova i brodskih linija. Sustavi će se prilagođavati sezonalnosti, lokalnim obrascima putovanja, otočnim zajednicama i turističkim opterećenjima.

  Povezivanje javnog prijevoza, taksi usluga, mikromobilnosti, željeznice i brodskih linija u integrirane sustave mobilnosti omogućit će korisnicima jednostavnije planiranje putovanja, a upraviteljima bolje korištenje kapaciteta. U turističkim središtima UI može predviđati prometne vrhunce, upravljati parkirnim zonama i smanjivati pritisak na gradske centre.

• 4.9.3.Pametna logistika, luke, pristaništa i multimodalni transport+

  UI modeli koristit će se za optimizaciju ruta, smanjenje praznih kilometara, predviđanje kašnjenja i upravljanje skladištima uz uporabu pametnih senzora i automatiziranih procesa. Povezivanje podataka iz luka, željezničkih terminala, cestovnih sustava i logističkih centara omogućit će preciznije planiranje multimodalnog prijevoza tereta i bolju povezanost logističkih čvorišta.

  U lukama i pristaništima UI se može koristiti za nadzor, kontrolu, planiranje i upravljanje prometom unutar lučkog područja, optimizaciju zauzetosti vezova, skladišnog prostora i željezničkih kolosijeka te predviđanje gužvi. Preduvjet je digitalizacija procesa i odgovarajuće opremanje videonadzornim, računalnim i komunikacijskim sustavima. U prometu na unutarnjim vodama UI može poduprijeti upravljanje pristanišnom infrastrukturom, održavanje, sigurnost i planiranje putničkog i nautičkog prometa.

  U području elektromobilnosti UI će se koristiti za predviđanje potrošnje energije, planiranje lokacija punionica i upravljanje opterećenjem elektroenergetske mreže. Time se prometno planiranje povezuje s energetskim sustavom, cijenama energije i lokalnim potrebama korisnika.

• 4.9.4.Prediktivno održavanje prometne infrastrukture+

  UI može automatizirati procjenu stanja kolnika, mostova, željezničke i lučke infrastrukture na temelju snimki, senzorskih podataka i evidencija održavanja. Prediktivni modeli omogućit će ranije prepoznavanje propadanja, bolje određivanje prioriteta ulaganja i smanjenje troškova neplaniranih intervencija. Rezultati trebaju biti povezani s jasnim standardima pregleda i potvrdom stručnih službi.

  Prvi akcijski plan uključuje pilot primjenu UI-ja za pametno upravljanje putničkim i komunalnim pristaništima na unutarnjim vodama te sustav automatske ocjene stanja kolnika i prediktivnog upravljanja održavanjem županijskih i lokalnih cesta. Ti pilot-projekti trebaju stvoriti znanje, podatkovne modele i standarde koji se, nakon vrednovanja, mogu prilagoditi drugim upraviteljima i vrstama infrastrukture.

Turizam je jedan od strateških sektora hrvatskog gospodarstva i područje s velikim potencijalom za odgovornu i ciljanu primjenu UI-ja. Primjena će biti usmjerena na povećanje konkurentnosti i dodane vrijednosti turizma, cjelogodišnji i regionalno uravnotežen turizam, učinkovitije upravljanje turističkim destinacijama i resursima, personalizaciju turističkih i povezanih usluga te jačanje održivosti i otpornosti sektora na vanjske šokove..

Turizam se promatra kao horizontalni sektor koji se oslanja na promet, energetiku, zaštitu okoliša, prostorno planiranje, kulturu, gastronomiju i javne podatkovne sustave. Takav integrirani pristup omogućuje učinkovitije upravljanje turističkim tokovima, infrastrukturom i prirodnim resursima te razvoj pametnih, otpornih i održivih destinacija..

• 4.10.1.Upravljanje turističkim tokovima i opterećenjem destinacija+

  UI će se koristiti za predviđanje dolazaka, dnevnih i sezonskih vršnih opterećenja, kretanja posjetitelja i pritisaka na promet, komunalnu infrastrukturu, kulturnu baštinu i prirodne resurse. Povezivanjem podataka o smještaju, prometu, događanjima, vremenu i potrošnji moguće je pravodobno prilagoditi javni prijevoz, upravljanje prometom, rad komunalnih službi i informiranje posjetitelja.

  U turističkim destinacijama UI može poduprijeti prostorno i vremensko raspoređivanje posjeta, upravljanje parkiranjem, usmjeravati tokove izvan najopterećenijih lokacija, te pratiti učinke na lokalnu zajednicu. Cilj upravljanja turističkim tokovima nije samo usmjeravanje kretanja posjetitelja u prostoru i vremenu tako da se postigne ravnoteža između turističke potražnje, kapaciteta destinacije i kvalitete iskustva posjetitelja već i uravnoteženje gospodarskih, okolišnih i društvenih učinaka turizma..

• 4.10.2.Personalizirane, pristupačne i kvalitetnije turističke usluge+

  Digitalni asistenti i sustavi preporuka mogu posjetiteljima pružati informacije o prijevozu, sadržajima, dostupnosti, sigurnosti i lokalnim uslugama, uz podršku na više jezika. Posebna vrijednost je u povećanju pristupačnosti za osobe s invaliditetom i prilagodbi informacija različitim potrebama korisnika.

  Poduzeća mogu koristiti UI za analizu potražnje, upravljanje cijenama i kapacitetima, optimizaciju poslovnih procesa, razvoj personaliziranih ponuda i kvalitetnije upravljanje odnosima s korisnicima. Primjene moraju biti transparentne, utemeljene na zakonito prikupljenim podacima i oblikovane tako da ne dovode do diskriminacije ili netransparentnog profiliranja korisnika.

• 4.10.3.Održive i otporne destinacije+

  UI može poduprijeti optimizaciju potrošnje energije i vode, upravljanje otpadom, rano prepoznavanje okolišnih i klimatskih rizika te planiranje kapaciteta u razdobljima velikog opterećenja. Povezivanje turističkih podataka s prometnim, okolišnim i energetskim sustavima omogućit će donošenje odluka utemeljenih na podacima i učinkovitije upravljanje destinacijom kao cjelinom.

  Prvi akcijski plan ne sadržava zasebnu mjeru za turizam, ali pojedini prometni i javnosektorski pilot-projekti izravno doprinose upravljanju turističkim tokovima i destinacijama. Dodatne mjere razvijat će se u suradnji s nadležnim tijelima i lokalnim zajednicama kada budu pripremljeni projekti, definirani modeli razmjene podataka i osigurani izvori financiranja.

U kulturnim i kreativnim sektorima te medijima generativni UI već ima izravan učinak na procese stvaranja, produkcije, distribucije i monetizacije sadržaja. Radnici u kulturnim i kreativnim sektorima, ustanove i građani sve intenzivnije koriste UI alate za tekstualni, glazbeni, fotografski, audiovizualni i multimedijski sadržaj.. UI može povećati produktivnost, otvoriti nove oblike umjetničkog izraza i olakšati međunarodnu dostupnost hrvatske kulturne produkcije, ali istodobno mijenja tržišne odnose i položaj autora i nositelja prava.

Potrebno je osigurati strateški, pravno jasan i institucionalno koordiniran pristup koji omogućuje inovacije, a istodobno štiti autorska i srodna prava, medijski integritet i vrijednost ljudskog kreativnog rada. Područje se povezuje sa S3 prioritetom Digitalni proizvodi i platforme.

• 4.11.1.UI u stvaranju, produkciji, distribuciji i dostupnosti sadržaja+

  UI će se koristiti kao alat za potporu stvaranju, obradi, prijevodu, titlovanju, restauraciji, katalogizaciji, pretraživanju i distribuciji kulturnih i medijskih sadržaja. Kulturne ustanove mogu koristiti UI za obradu digitalizirane baštine, automatsko obogaćivanje metapodataka, prepoznavanje sadržaja i razvoj pristupačnih digitalnih usluga. Poduzeća u kulturnim i kreativnim sektorima mogu razvijati nove proizvode, interaktivne formate i međunarodno konkurentne usluge.

  Potrebno je jasno razlikovati situacije u kojima je UI pomoćno sredstvo ljudskog autora, uz relevantan ljudski kreativni doprinos, od sadržaja nastalog bez takvog doprinosa. Smjernice za ustanove, autore i poduzeća trebaju pomoći u zakonitoj i odgovornoj uporabi alata, dokumentiranju kreativnog procesa i informiranju korisnika.

• 4.11.2.Uporaba zaštićenih sadržaja za treniranje UI modela+

  Treniranje generativnih UI modela uključuje obradu velikih količina tekstualnih, glazbenih, vizualnih i audiovizualnih sadržaja, od kojih su mnoga zaštićena autorskim pravom. Ključna pitanja odnose se na zakonitost uporabe sadržaja, primjenu iznimaka za rudarenje teksta i podataka iz članaka 3. i 4. Direktive (EU) 2019/790, transparentnost izvora podataka, ostvarivanje prava na izuzeće kada je ono predviđeno propisima te modele licenciranja i naknade nositeljima prava.

  U razvoju nacionalnih jezičnih tehnologija i velikog jezičnog modela za hrvatski jezik posebna će se pozornost posvetiti zakonitoj i transparentnoj uporabi nacionalnih jezičnih i kulturnih korpusa. Digitalna i jezična suverenost ne smije se ostvarivati na štetu domaćih autora, nakladnika i drugih nositelja prava. Poticat će se razvoj jasnih smjernica, suradnja s organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava, odgovarajući modeli licenciranja i, gdje je primjenjivo, pravedne naknade te tehnička rješenja za identifikaciju i praćenje uporabe zaštićenih sadržaja.

• 4.11.3.Generirani sadržaj, autorstvo i transparentnost+

  U fazi generiranja sadržaja pojavljuju se pitanja oponašanja prepoznatljivog stila autora, mogućih nedopuštenih prerada, autorstva i pravne zaštite generiranog sadržaja, zavaravajuće atribucije i povrede moralnih prava autora. Potrebno je razvijati regulatorne smjernice i institucionalne kapacitete za tumačenje i primjenu autorskog prava kako bi se osigurala pravna sigurnost za autore, kulturne ustanove, poduzetnike i građane.

  Transparentnost sadržaja generiranog uporabom UI-ja ili manipuliranog uporabom UI-ja bit će važna radi zaštite potrošača, nositelja prava i integriteta informacijskog prostora. Označavanje sadržaja provodit će se u skladu s europskim propisima i uz uvažavanje konteksta, svrhe i mogućeg rizika obmane, a osobito u skladu s obvezama transparentnosti iz članka 50. Akta o UI-ju. Posebna će se pozornost posvetiti deepfake sadržajima, manipulaciji identitetom i uporabi sintetičkog sadržaja u medijskom i političkom prostoru.

• 4.11.4.Umjetnička, tržišna i društvena dimenzija+

  UI alati mijenjaju način na koji se doživljavaju kreativnost, autorstvo i stvaralački proces te mogu utjecati na percepciju vrijednosti ljudskog rada. Postoji rizik homogenizacije estetskih obrazaca, prekomjerne standardizacije sadržaja i koncentracije tržišne moći na platformama koje upravljaju UI modelima i distribucijom. Istodobno, odgovorna primjena može otvoriti prostor za nove umjetničke prakse, interdisciplinarnu suradnju, očuvanje i dostupnost baštine te internacionalizaciju hrvatske kulturne produkcije.

  Nacionalne politike trebaju istodobno štititi temeljna načela autorskog prava i moralna prava autora, osiguravati transparentnost kada je potrebna radi zaštite korisnika i nositelja prava, poticati razvoj domaćih UI rješenja u kreativnom sektoru te jačati kapacitete kulturnih i medijskih institucija i poduzeća za zakonitu i odgovornu uporabu UI alata.

  Prvi akcijski plan uključuje mjeru praćenja razvoja i primjene UI-ja u kulturi i medijima te pravodobne prilagodbe zakonodavnog, institucionalnog i provedbenog okvira standardima EU-a. Na temelju rezultata praćenja razvoja i primjene UI-ja, dijaloga s autorima, nositeljima prava, kulturnim i medijskim institucijama te razvoja europskog okvira razradit će se dodatne mjere u sljedećim akcijskim planovima.